POU PIBLIKASYON IMEDYAT: 1ye me 2025
KontakteCheyenne Drews, Cheyenne@progressflorida.org, 386-314-7964
Entèdiksyon avòtman ki pa popilè nan Florid la gen konsekans laj, konsekans neglije yon ane apre aplikasyon an
Yon pasyan dekri eksperyans li kòm "kriyèl ak terib"
TALLAHASSEE – Sa fè yon ane, 1ye me 2024, entèdiksyon prèske total avòtman an Florid te antre an vigè, sa ki te diminye aksè a avòtman ak swen sante repwodiktif pou plizyè milyon moun ak fanmi. Efè katastwofik entèdiksyon sa a p ap santi oswa konprann nèt pandan plizyè ane, epi defansè ki konsène yo pa tann pou yo pran aksyon. Yon ane apre, Floridyen yo ap goumen pi rèd pase tout tan pou libète yo.
Kowalisyon Floridyen pou Libète Repwodiktif la, avèk plis pase 70 òganizasyon patnè, mete tèt ansanm ak majorite Floridyen yo pou denonse entèdiksyon danjere e enjis sa a. Nan fen Sesyon Lejislatif ane sa a, se yon move sèvis pou Floridyen yo ke olye yo te anile entèdiksyon an, adrese kriz mòtalite matènèl la, pran mezi pou diminye depans pou fanmi òdinè yo, oswa bay yon odyans pou yon sèl pwojè lwa proaktif sou sante repwodiktif, lejislatè yo te pouse plis pwojè lwa anti-sante repwodiktif ki menase aksè a avòtman, kontrasepsyon, tretman fètilite, ak libète pou Floridyen yo.
Yon Floridyen ki te vle rete anonim te pataje eksperyans li kòm yon pasyan anba restriksyon Florid yo.: “Depi entèdiksyon avòtman sis semèn nan Florid la te antre an vigè, mwen te santi tankou mwen te nan yon batay san rete ak pwòp kò mwen. Ane pase a, yo te dyagnostike mwen ak yon varyant jèn yo rele CYP3A7*1C, ki lakòz kò mwen metabolize medikaman yo pi vit pase nòmal. An tèm senp: kontrasepsyon mwen an pa efikas jan li ta dwe ye a.
Mwen te toujou pran sante m oserye epi mwen te rete proaktif nan swen mwen, men pandan m t ap vin pi aktif seksyèlman, mwen te kòmanse fè fas ak defi mwen pa t janm rankontre anvan. Jinekològ mwen an ak mwen menm ap travay ansanm pou nou jwenn dòz kontraseptif ki bon pou mwen—anfaz sou "fonksyone," sa vle di nou poko jwenn bon dòz la.
Nan mwa mas pase a, mwen te dekouvri mwen te ansent. Mwen te pran grenn pou avòtman, epi mwen te sipoze pwosesis la te mache. Twa semèn apre, mwen t al kay doktè a pou yon pwoblèm ki pa t gen rapò ak sa epi mwen te aprann ke mwen te toujou ansent. Yo te ban m yon dezyèm seri medikaman, men fwa sa a, mwen pa t senyen jan m te espere a. Mwen te pè anpil. Mwen pa t fè yon ultrason, kidonk mwen pa t gen okenn lide ki jan mwen te reyèlman ansent. Pran konje nan travay pa t yon opsyon. Mwen se paran yon timoun ki bezwen plis swen tou. Lespri m t ap vire ak "e si"—ki jan mwen ta ka peye vwayaj la, tan an, ak lojistik pou m soti lòt eta jis pou jwenn swen mwen te bezwen an?
Si Florid pa t gen entèdiksyon sis semèn kriyèl sa a—oswa pil restriksyon ki te deja egziste yo—mwen ta ka antre nan yon klinik san pè epi resevwa swen konpasyon, alè nan pwòp eta mwen an. Men, okontrè, mwen te rete nan lenb, tankou anpil lòt moun, ap navige nan yon sistèm ki fèt pou pouse nou pi lwen otonomi.
Nan dènye ane a, Florid te fè eksperyans yon pi gwo bès nan avòtman ki fèt pa klinisyen pase nenpòt lòt eta. Li enposib pou rakonte chak istwa ak chak avni ki chanje paske politisyen yo te entèfere nan lavi moun yo p ap janm rankontre. Pasyan yo te oblije vwayaje plizyè santèn, pafwa plizyè milye kilomèt pou jwenn swen avòtman nan yon lòt eta. kantite moun k ap ogmante ap aprann sou grenn avòtman pa lapòs ak avòtman oto-jere, epi gen kèk pasyan ki rete ansent kont volonte yo, souvan sa mete sante yo ak estabilite ekonomik yo an danje.
Chanae Jackson, Direktè Òganizasyon pou Florida for All deklare, “Mwen te ede dirije yon efò ki te frape plis pase yon milyon pòt pou angaje ak edike votè yo yon fason ki gen sans sou Amannman 4 la — amannman 2024 la ki te dirije pa sitwayen yo pou limite entèferans gouvènman an nan avòtman. Malgre nou te reyalize 57% nan vòt yo, yon ti kras mwens pase 60% ki te nesesè pou pase a, nou te bati yon pouvwa dirab epi nou te montre ke moun yo gen plis enfòme ak kouraj pase sa yo souvan panse. Eksperyans mwen an te alafwa pwofondman rekonpanse ak fè moun reflechi — paske pandan n ap pèsiste, Lejislati Florid la ap pran mezi pou fè amannman ki dirije pa sitwayen yo prèske enposib, epi fanm Nwa yo kontinye soufri epi mouri anba entèdiksyon avòtman nan tout Sid la. Nou p ap sispann goumen.”
Yo ankouraje Floridyen ki konsène yo pou yo bay yon don pou fon avòtman k ap travay chak jou pou asire ke baryè lojistik, tankou pri vwayaj, gadri ak otèl, pa anpeche yon moun ki bezwen yon avòtman jwenn youn.
“Espesyalman depi yo te ranvèse ka Roe kont Wade a, dwa nou yo ap sibi atak de pli zan pli, soti nan vote rive nan swen sante repwodiktif. Se moun, pa politisyen yo, ki ta dwe gen dwa pou yo pran desizyon sou pwòp kò yo, epoutan, lavi fanm ak pasyan yo an danje akòz lwa ki entèdi avòtman. Avòtman se yon dwa moun e nou pa janm ka sispann goumen pou li. Kontinye fè tande vwa ou,” li te deklare. Debbie Deland, Prezidan Òganizasyon Nasyonal pou Fanm Florid la.
# # #
Kowalisyon Floridyen pou Libète Repwodiktif la angaje sipòtè ki soti nan divès orijin nan batay pou libète repwodiktif ak tout spectre swen sante repwodiktif la. Pou aprann plis, enskri nan bit.ly/reproinflPasyan yo ka vizite abortioninflorida.com pou chèche konnen ki kote pou jwenn èd, epi, de pli zan pli Floridyen ap aprann sou grenn avòtman pa lapòs ak avòtman oto-jere nan PlanCPills.org.